Festival, koji se od 2017. godine održava u Novom Sadu, ove godine prvi put je održan u Beogradu, gde su se kod Barokne kapije na Kalemegdanu predstavile ambasade zemalja učesnica.Tokom tri festivalska dana posetioci su imali priliku da kroz hranu, mirise, tradicionalna jela, ples i druge kulturne sadržaje upoznaju deo tradicije zemalja sa različitih krajeva sveta.
Festival je svečano otvorila gradska sekretarka za kulturu Jelena Medaković, a održan je pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu Grada Beograda.
Prvog dana predstavljene su tri azijske zemlje: Mjanmar, Iran i Indonezija. Mjanmar je publici približio svoju tradicionalnu kuhinju kroz mohingu, aromatičnu supu sa rezancima, koja se smatra jednim od simbola nacionalne gastronomije.
Iran je predstavio deo svoje bogate kulinarske tradicije, poznate po raznovrsnim sastojcima, začinima i receptima koji se prenose generacijama.
Program je završen predstavljanjem Indonezije, koje je spojilo gastronomiju i tradicionalnu kulturu. Nakon indonežanskog plesa, posetioci su imali priliku da probaju autentičnu indonežansku kafu, kao i tradicionalne poslastice lapis peras pelangi i semar mendem.
Drugi dan festivala doneo je ukuse Maroka, Pakistana i Hrvatske. Maroko je predstavio tradicionalni čaj od mente, jedan od prepoznatljivih elemenata kulture gostoprimstva, uz tradicionalne zalogajčiće inspirisane marokanskom kuhinjom.
Pakistanska prezentacija ponudila je posetiocima raznovrsne ukuse karakteristične za ovu kuhinju, uključujući pakoray i samosu, kao i tradicionalne poslastice rooh alzu, gulab jamun i kheer.
Hrvatska je svoje predstavljanje proširila i izvan gastronomije, povezujući hranu sa književnošću i diplomatijom. Publici je predstavljena knjiga „Diplomatija za stolom“ ambasadora Republike Hrvatske Hidajeta Biščevića, koja je ponudila dodatni pogled na gastronomiju kao deo kulturne i diplomatske razmene.
Završnog dana festivala, publika je imala priliku da upozna gastronomsku tradiciju Kanade, Bosne i Hercegovine i Azerbejdžana.
Kanada je predstavila deo svoje kulinarske raznovrsnosti, između ostalog i kroz mus od lososa sa pistaćem i javorovim sirupom, spoj sastojaka koji je privukao pažnju posetilaca.
Bosna i Hercegovina predstavila je tradicionalne sarajevske ćevape, a prezentaciju je obeležio i razgovor o različitim regionalnim gastronomskim tradicijama. Ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji Aleksandar Vranješ govorio je i o planu da se na festivalu svake godine predstavi burek iz drugog grada, kako bi posetioci mogli sami da upoređuju različite lokalne tradicije.
„Kod nas preovladava lokalpatriotizam i ako mene pitate reći ću vam da je najbolji banjalučki ćevap, Sarajlije će vam reći da je to ipak sarajevski, ali eto, mi vam obećavamo da ćemo svake godine doneti burek iz drugog grada, pa prosudite sami“, rekao je Vranješ.
Azerbejdžan je zatvorio ovogodišnji program predstavljanjem dela svoje bogate gastronomske i kulturne tradicije, čime je zaokruženo trodnevno putovanje kroz različite nacionalne kuhinje.
Od azijskih ukusa Mjanmara, Irana i Indonezije, preko marokanskog čaja, pakistanskih specijaliteta i hrvatskog spoja gastronomije i diplomatije, do kanadskih, bosanskohercegovačkih i azerbejdžanskih tradicija, „Taste of Planet“ je tokom tri dana pokazao da hrana može biti mnogo više od gastronomskog iskustva.
Na Kalemegdanu se kroz nacionalne kuhinje otvorio prostor za upoznavanje drugih kultura, razgovor i neposredan susret sa tradicijama različitih zemalja. Upravo kroz takve susrete gastronomija postaje deo šire kulturne razmene i jedan od načina da se različiti delovi sveta približe publici.
Prvo beogradsko izdanje festivala tako je spojilo ukuse, kulture i ljude, donoseći na Kalemegdan deo sveta kroz nacionalne kuhinje zemalja učesnica.